Na Vrbi je sada grlo od zdenca s likom Sv. Mihovila i nepoznatim grbom, vjerojatno podignuto u doba vinodolskog gubernatora Mihovila Desića oko 1570. godine.  Bribirci su zaslužni za spašavanje modruškog biskupa Krištofora, kojeg su našli nakon Krbavske bitke i na muli ga doveli u Novi 1493. Tada je jedan dio  modruškog Kaptola došao u Bribir pa je Župna crkva podignuta na stupanj stolne. Crkva je tada dobila renesansnu kustodiju i renesansni reljef Bogorodice s  djetetom, rad jednog od učenika firentinskog kipara Filaretea.  Gotička kapelica Sv. Antuna Pustinjaka građena je u doba Bernardina Frankopana, a u Podskočima  se nalazi crkvica Sv. Martina iz XVI. stoljeća s glagoljskim natpisom na portalu iz 1526. god. Gradio ju je majstor Tomaš.  Iz Bribira je porijeklom dr. MIHOVIL KOMBOL (1883 - 1955), ugledni povjesničar hrvatske književnosti, prevodilac Danteove Božanstvene komedije, esejist i  književni kritičar koji je svojim kapitalnim djelom "Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda" osvijetlio mnoga kulturna i književna pitanja. Kod Velih  vrata u Bribiru podignut mu je spomenik za koji je glavu u kamenu oblikovao akad. kipar Drago Carapina.  Preminuo je 9. studenoga 1955. u Zagrebu, ne dovršivši  Raj. Kao da mu sudbina nije dala da smireno i s osjećajem  sreće doživi i srodno prevede posljednju strofu, u kojoj je  riječ o ljubavi, koja pokreće sunce i zvijezde visoko iznad  zemlje. Izvrstan predavač i pedagog, uvijek mladenački svjež i  duhovit, profesor Mihovil Kombol stekao je velik broj  poštovatelja i prijatelja, koji će ga zadržati u najugodnijem  sjećanju, a njegovim ćemo se znanstvenim i književnim  radom uvijek ponositi.  Za svjetsku znanost važan je dr. JOSIP PANČIĆ rodjen 1814. u Bribiru, prvi predsjednik Srpske akademije nauka, liječnik i botaničar, koji je otkrio endemičnu  četinjaču Picea omorica, poznatu kao Pancićeva omorika. U Bribiru mu je 1954. podignut spomenik, veoma vrijedan rad kipara Zvonka Cara. Kopija te  plastike postavljena je 1986. pred hotelom "Omorika"u Crikvenici, jer taj hotel nosi ime po Pancićevu otkriću.  izvor: NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU Pančićev spomenik u Beogradu U razdoblju od 1918. do 1941. Bribir je  bio središtem naprednih snaga koje  prerastaju u revolucionarni pokret što  se odrazilo odlaskom Bribiraca u  partizane u srpnju 1941. Za kaznu  fašisti su spalili povijesnu jezgru  Bribira.  Nakon rata podignut je pod gradskim  bedemom spomenik palim borcima  NOR-a, rad kipara Z. Cara.  Partizansko groblje Spomenik palim borcima klikni na slike za uvećanje p.n.e. Povjesničari tvrde da je Bribir vrlo staro mjesto - stari rimski grad ASSESSIA, grad u Japodiji, gdje je stolovao prokonzul. Taj grad spominju Ptolomej i  Plinije. 56. p.n.e. Vinodol je pripadao rimskoj provinciji Ilyricum, a nazivao se “Vallis vinearia”.  1302. g. Izgradjena je u Bribiru četverokutna kula. Ona predstavlja jedini sačuvani dio Frankopanovog kaštela.  1321. g. Vinodol i otoke potresao je snažan potres.  1431. g. Strašna zima, promrzle smokve, masline i žito. Velika glad.  1468. g. Knez Martin Frankopan daruje trsatskim franjevcima mnoge posjede i dohotke. Grad Bribir im godišnje donosi 60 libara solida i 10 spudova vina.  1479. g. Ivan, brat Martina Frankopana , napao je s otoka Krka Novi Vinodolski i Bribir i vratio ih u vlasništvo obitelji Frankopan. Kralj Matija Frankopan Novi  Vinodolski naziva svojom varoši, a Novljane svojim gradjanima.  1493. g. U Grižane i Belgrad sklonili su se modruški kanonici. Poslije smrti kralja Matije Korvina, knez Bernandin Frankopan postao je gospodarom Grižana i  Bribira.  1496. g. U Bribiru i Vinodolu vlada kuga.  1524. g. Za vrijeme kneza Bernandina Frankopana podiže se župna crkva u Bribiru. O tome svjedoči glagoljski natpis na ulaznim vratima. Tri godine kasnije  počelo se s izgradnjom dijela starog grada Bribira.  1577. g. Poslije smrti Stjepana Frankopana, Juraj i Nikola Zrinski postali su gospodari grada Bribira i ostalih imanja.  1671. g. po nalogu senjskog biskupa Ivana Smoljanovića u Bribiru je otvorena škola za osnovno obrazovanje i odgoj svećenickog naraštaja i druge djece. Bila je  jedna od najstarijih škola takve vrste do XVII. st. na području gradjanske Hrvatske.  1678. g. Počinju se voditi matične knjige rodjenih u Bribiru.  1723. g. 29. svibnja opet potres.  1787. g. Osnovana je i sagradjena osnovna škola u Bribiru koja nosi ime doktora Josipa Pancića. Današnja školska zgrada sagradjena je 1878. g.  1842. g. Nastala je slika Sv. Petar M. Brodnika. Nalazi se u bribirskoj crkvi.  1842. g. Od 28. kolovoza do 24. studenog od kolere umire 85 duša.  1850. g. U Bribiru se još uvijek sudi po Vinodolskom zakoniku.  1855. g. Od 9. srpnja do 28. kolovoza od kolere umire 197 duša.  1878. g. Uslijed gradnje škole u Bribiru porušen je dio Frankopanovog kaštela.  1883. g. Osnovana je čitaonica u Bribiru.  1884. g. U školskoj spomenici na str. 65 upisano je: “Od 1884. do 1896. g. u Bribiru je bilo oko 4.314 duša u 868 domaćinstava”.  1891. g. Zbog zidanja zgrade za općinsko poglavarstvo porušen je ostali dio Frankopanovog kaštela u Bribiru.  1959. g. 29. ožujka umro je u Bjelovaru, na kuglani, poslije utakmice Zagreb - Bjelovar, Božo Kombol, svjetski rekorder u kuglanju. Rodjen je u Bribiru 1895.  godine. Bio je prvi kuglač na svijetu koji je u 200 hitaca srušio više od 900 čunjeva. Godine 1949. srušio je u 200 hitaca 927 čunjeva. Božo Kombol bio je  kuglački reprezentativac Hrvatske i Jugoslavije i član Kuglačkog kluba ZET, a zatim “Medvedgrad” u Zagrebu. Na zagrebačkom groblju Mirogoj postavljen mu je  spomenik.  1962. g. 3 prosinca u 6,30 sati počinje orkanski nalet bure koji pomiče cijeli krov škole, a jednu šestinu krova nosi na susjednu kuću Dmitra Notevskog.  Kronološki važniji događaji vezani za Bribir i okolicu   Pančićev spomenik - Omorika Gospođa ALMA BALEJ  (Rođena BROZOVIĆ,  -Štale (Abukati)) položila je 1914. godine ispit za upravljanje automobilom i tako postala prva žena u Hrvatskoj s “položenim vozačkim”. Ona je bila 285. vozač koji je ispitan pred zemaljskim strukovnim povjerenstvom. Prva vozačica tim je činom dala velik doprinos razvoju automobilizma na ovim prostorima. Pančićev spomenik u Bribiru Bribir je gradić sagrađen na brežuljku u vinodolskoj dolini između Novog Vinodolskog  i Grižana. Prvi puta Bribir se spominje već u 12. stoljeću, kada je sagrađen  kaštel (nekoliko kula i gradski  bedemi, te Mala i Vela vrata), od kojih danas postoji samo jedna kula, koja je sagrađena 1302. godine, i mali dio gradskih bedema.    Od 13. stoljeća kaštel je bio u posjedu krčkih knezova (Frankopana), da bi od 16. stoljeća  postao vlasništvom grofova Zrinskih. Nažalost godine 1848. ukinuto je  bribirsko vlastelinstvo, a općinska vlast dala je  porušiti  Vela i Mala vrata i kaštel a na njegovom mjestu naknadno je izgrađena škola. Eto tako je u ruševinama  završila slavna bribirska prošlost, od koje je kako smo na početku napomenuli ostala samo kula i dio zida gradskih bedema.   Crkva SV. Petra i Pavla sagrađena je 1524. godine, na mjestu gdje je nekada postojala još starija crkva koja je vjerojatno postojala još kada je donešen Vinodolski zakon 1288. godine.  Početkom 18.  stoljeća  crkva je proširena i preuređena.  Pred kraj drugog svjetskog rata (1944) crkva je bila spaljena. Iz bogate riznice župne crkve sv. Petra i Pavla izdvajamo renesansni  reljef Bogorodice s Kristom, rad fjorentinskih majstora u bijelom mramoru, sliku Jacopa  Palme mlađeg „Pranje nogu“,  djelo visoke umjetničke vrijednosti, a značajni su i renesansna kustodija sa željeznom rešetkom iz 15. stoljeća i glavni mramorni  oltar rad kipara Antonia Michelazzia. Crkvi sv. Petra i Pavla pripada i križ krbavskih biskupa  tzv. Milonjin križ iz 13. stoljeća kojeg je u Vinodol donio biskup  Modruša Krištafor, a čuva se u Rijeci.  Ovdje se nalazi nekoliko fotografija koje mi je za Bribirsku stranicu pripremio Josip (Jože) Stipeč, a na kojima mu se najljepše zahvaljujem ponajviše zbog toga, što jedna fotografija prikazuje mog djeda (Miculinić Milutina) a to je i jedina slika koju od njega posjedujem. Na slici zajedno s njim i Josipov otac - Jože Stipeč (stariji). Ove fotografije poslala mi je Sandra Miculinić, a prikazuju mog djeda Miculinić Milutina.